Na okruglom stolu sudjelovali su prof. dr. sc. Jurij Toplak, dekan Europskog poslovnog studija na sveučilištu Alma Mater Europaea, Stipe Plejić, član kabineta i savjetnik za međunarodnu trgovinu zastupnika u Europskom parlamentu, Ivo Antunović, službenik za odnose s javnošću u Uredu za informiranje Europskog parlamenta u Zagrebu, i Jelena Kremenjaš, studentica Europskog poslovnog studija te voditeljica projekata pri Programu Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatske.

U Europskom je parlamentu zaposleno 7354 osoba, a uz Belgijance, među najzastupljenijima su Francuzi i Talijani. Iako ovih dana obilježavamo drugu godišnjicu od ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, statistike su pokazale da hrvatski građani nisu u dovoljnoj mjeri iskoristili mogućnosti koje im pruža Europska unija.

Stoga je sveučilišče Alma Mater Europaaea organizirala okrugli stol na kojem su sudjelovali pojedinci zaposleni u institucijama Europske unije te koji su podijelili svoje iskustvo rada u institucijama EU.

Prema riječima govornika, svakako najvažniji kriterij je zadovoljavajuća razina obrazovanja, koja se u većini slučajeva pokazala kao najveća prepreka kod zapošljavanja. Naime, u Hrvatskoj ne postoji adekvatan studijski smjer koji osposobljava kadrove upravo za rad u institucijama i kompanijama Europske unije.

Zbog toga je Alma Mater Europaea pokrenula Europski poslovni studij, sveučilišni diplomski studij koji u potpunosti prati zahtjeve europskog tržišta rada i educira kadrove koji su osposobljeni za rad u sustavu Europske unije. Čak 96% diplomanata Europskog poslovnog studija uspjelo je u kratkom roku dobiti zaposlenje u struci.

Ove jeseni, na studij će se upisati četvrta generacija studenata. Nastava se izvodi u Zagrebu, Mariboru i Bruxellesu, a s obzirom na to da se radi o studiju prilagođenom modernom e-učenju, moguće je studirati na daljinu, zbog čega studij mogu pohađati i zaposleni pojedinci. Izvrsna je to prilika za sve koji su spremi potražiti posao na nekom od brojnih atraktivnih radnih mjesta u institucijama EU, koja im mogu priuštiti stabilna, iznadprosječna financijska primanja.

Kako bi potaknula hrvatske građane na studiranje i rad u Europskoj uniji, Europska akademija znanosti i umjetnosti subvencionira dio školarine za studij na Europskom poslovnom studiju.

Galerija