Stručnjaci u Dubrovniku raspravljaju o migracijama i njihovu utjecaju na turizam


Kako se svjetska migracijska kriza koja je dovela do otvaranja tzv. balkanske rute i sve većeg priljeva migranata i izbjeglica u Europu odrazila na društvene i gospodarske odnose na području Balkana te kakve izazove i prijetnje donosi turističkom, ali i zdravstvenom sektoru raspravljat će se na petodnevnom seminaru u Dubrovniku u organizaciji Sveučilišta Alma Mater Europaea.

Seminar 'Migracije i integracija' održat će se od 28. kolovoza do 1. rujna na Interuniverzitetskom centru Dubrovnik (IUC), a okupit će stručnjake društveno-humanističke, ekonomske i medicinske struke.

'Cilj našeg seminara je istaknuti izazove i prijetnje koje migrantska kriza donosi turizmu, stoga ćemo istražiti mogućnosti i pronaći rješenja za pitanja povezana s migracijama i turizmom. Kroz pet predavanja, polaznici će se upoznati s osnovnim konceptima socijalno-ekonomskih utjecaja migracija na Balkan i društvo, kroz povijest i danas. Polazeći od praktičnih primjera istražit ćemo inovativna rješenja u turizmu, s obzirom na migraciju kao dio suvremene stvarnosti na području Balkana. Razgovori i kreativne radionice o tome kako promovirati pozitivan aspekt migracije i integrirati ih u ukupnu turističku promociju u regiji, bit će vrhunac tečaja', otkriva nam jedan od organizatora seminara dr. Goran Gumze, sa Sveučilišta Alma Mater Europaea u Mariboru.

Osim o ekonomskom utjecaju migracija na turizam na seminaru će s posebnom pažnjom biti obrađena i tema utjecaja migracija na europsko tržište radne snage. Zbog sve rapidnije depopulacije i iseljavanja na problem nestašice radnika žale se i brojni hrvatski poslodavci. Stručnjaci će osim najnovijih informacija na temu migracija na dubrovačkom panelu (http://hr.almamater.si/-s302) svakako otkriti i moguća rješenja ovog ekonomski i društveno izazovnog problema.

Drugi organizator dubrovačkog seminara 'Migracije i integracije', profesor dr. Nandu Goswami s austrijskog Medicinskog univerziteta (Medizinische Universität) u Grazu, govorit će o medicinskim aspektima migracija. O socio-ekonomskim aspektima predavat će stručnjak iz Burch University u Sarajevu, dr. Nermin Oruc.

S medicinske točke gledišta kad su migranti u pitanju od presudne je važnosti pružiti im kvalitetnu zdravstvenu skrb budući da među njima ima ozlijeđenih, dehidriranih ili je riječ o srčanim bolesnicima, trudnicama, oboljelim od dijabetesa...Također, zbog traume koja je povezana s prisilnim migracijama mnogi od njih pate od fizičkih zdravstvenih problema, odnosno od emocionalnih ili mentalnih poremećaja koji zahtijevaju brz i profesionalan tretman. Osim toga zdravstveni sustav mora voditi računa i o mjerama za zaštitu od zaraznih bolesti.

Budući da je utjecaj masovnih migracija na lokalne zajednice u koje se doseljavaju većinom negativan - jer lokalno stanovništvo migrante vide kao prijetnju svom načinu života i kulturi, radnim mjestima, nacionalnoj sigurnosti i stabilnosti – države useljenja moraju kreirati pametnu migracijsku politiku. Naime, strah lokalnog stanovništva od ugroze često postaje plodno tlo za jačanje rasizma, diskriminacije, ksenofobije i netolerancije. Stoga je važno da država kvalitetnom migracijskom politikom u potpunosti kontrolira situaciju na način da spriječiti moguće konflikte i diskriminaciju doseljenika te izgradi efikasne mehanizme integracije stranaca u društvo. Obično kroz edukativne radionice, savjetovanja, tečaje jezika, traženje posla, upoznavanje lokalne sredine i slično, pri čemu se prepoznaju specifične potrebe osjetljivih skupina.

Valja naglasiti da je kod integracije ključno da država useljenja (i)migrantima osigura formalna prava za sudjelovanje u ekonomskom, kulturnom, socijalnom i društvenom životu zajednice te prilagodbu standardima i vrijednostima svoga društva. No, istovremeno je važno da se pritom useljenici ne moraju odreći vlastitog kulturnog identiteta.

Migracije nisu novitet ni posebnost današnjeg globalnog društva, jer one postoje otkad je ljudske zajednice. Često su kroz povijest, kao i danas, ljude na masovne migracije tjerali ratovi, siromaštvo, progon i nasilje. 'Iako svaka izbjeglica ima svoju osobnu priču i bol, zajednička im je hrabrost', istaknuo je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, 'ne samo da prežive – već i da ustraju i iznova izgrade svoje uništene živote'.