Najtraženiji hrvatski stručnjak objašnjava zašto je današnji svijet nezamisliv bez projektnog menadžmenta


Zagrebačkog profesora projektnog menadžementa Mladena Radujkovića teško je predstaviti u u kratkim crtama budući da je riječ o svjetski priznatom stručnjaku kojeg krase mnoge prestižne titule i sudjelovanja u brojnim uspješnim domaćim i međunarodnim projektima.

U tri mandata 2007-2012 bio je dopredsjednik, a od 2013-2014 predsjednik najprestižnije organizacije Međunarodnog udruženja projektnog menadžmenta (IPMA), čijim Vijećem trenutno predsjedava (Council of Delegates), a istovremeno je i savjetnik na raznim izazovnim lokalnim ili regionalnim projektima. Cijenjen je profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (čiji je bio dekan 2006-2010.) i mariborskoj Almi Mater Europaea, gdje pod okriljem Europske akademije znanosti i umjetnosti predaje na Europskim poslovnim studijima te na novom doktorskom studiju iz Projektnog menadžmenta. Iako je riječ o vrhunskom stručnjaku koji djeluje u mnogim zemljama, vrlo je rijetko prisutan u hrvatskim medijima. Za ekskluzivan intervju ulovili smo ga između dva leta u Lisabonu.

Njegovo izlaganje na ovogodišnjoj Pro.PR konferenciji u Tuheljskim Toplicama bit će interesantno za sve željne praktičnih informacija o najnovijim globalnim trendovima u svijetu projekata.

Profesore Radujković traženi ste poput rock zvijezde. Zašto su usluge projektnog menadžmenta toliko globalno popularne?

Popularnost projektnog menadžmenta proizlazi iz činjenice da živimo u projektnom svijetu 21. stoljeća, gdje nema ni jednog pojedinca, organizacije ili zajednice koja istovremeno ne sudjeluje u više projekata. Nemoguće je nabrojiti koliko je projekata oko nas….

Kakva je situacija s projektnim menadžmentom u Hrvatskoj i regiji?

Projektni menadžment u Hrvatskoj i regiji je u značajnom uzletu, ali još uvijek ne zadovoljava realne potrebe, kako po broju stručnjaka, tako i po razini kompetencija kojima se stvaraju izvrsni rezultati koristi za organizacije i zajednice.

Vaše područje su tehničke znanosti odnosno građevinarstvo, kako je građevinski poslovni model postao temeljem uspješnog vođenja strateškog komuniciranja?

Od početka svoje karijere bavim se organizacijom i upravljanjem projektima, u početku vezano uz građevinarstvo koje je poznato po projektnom tipu poslovanje, a zatim i u drugim sektorima.

Imate mnogo obaveza na raznim svjetskim adresama, kako uspijete uskladiti vaše obaveze u IPMA-e s predavanjima u Zagrebu i Mariboru.

Uz sva brojna pozvana i plenarna predavanja na raznim sveučilištima u svijetu, uvijek se posebno veselim svojim redovitim obvezama na Sveučilištu u Zagrebu gdje imam veliku podršku i razumijevanje za međunarodne aktivnosti te na AMEU ECM u Mariboru gdje sam dio dinamičnog tima koji otvara nove stranice razvoja projektnog menadžmenta.

Što očekujete od Pro.PR konferencije u Termama Tuhelj? Na poslijepodnevnom panelu u subotu (8.4.) govorit ćete kako projektni menadžment može doprinijeti zajednici i društvu u cjelini. Smatrate li da je danas projektni menadžment u poslovanju znači ono što je nekoć bila informatička pismenost: vještina bez koje nema uspješnog biznisa?

Prema nekim svjetskim izvorima projekti su dosegli oko 1/3 udjela u poslovanju ili razvoju, tako da su nezaobilazni u provedbi promjena i planiranju razvoja. Bez projekata, danas ne bismo imali svijet kojeg poznajemo. Pri tome je važno da projekti stvaraju koristi za poslovanje, ali i za zajednicu, uz provedbu brige za prirodni okoliš.

Jednom ste rekli kako ste postigli mnogo više od onoga što ste planirali, koristite li kad blagodat godišnjeg odmora? Kako punite baterije za nove radne izazove?

Višekratno sam premašio sva očekivanja i planove, ali i nadalje volim izazove. Odmoriti se od obveza je izrazito važno, tako da redovito odlazim na godišnji odmor i uživam u promjenama i stvarima koje inače ne radim.